
Stoljeće poduzetništva
11/03/2026
Zagreb, 14.03. 2026
250 € vs. 500–1500 €
Prema podacima njemačke institucije Bundesanstalt für Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin, prosječan bruto trošak bolovanja iznosi oko 249 € po zaposleniku i danu (Njemačka, 2023.). Taj trošak uključuje izgubljenu produktivnost, organizacijske poremećaje i dodatna opterećenja za poslodavca.
No postoji još jedan, često veći i skriveni problem: prezentizam.
Dolazak na posao bolestan ili s ozbiljnim osobnim brigama može imati veći financijski učinak od samog bolovanja. Razlog je jednostavan: zaposlenik je fizički prisutan, ali radi sporije, češće griješi i donosi slabije odluke.
U nekim analizama procjenjuje se da gubitak produktivnosti zbog prezentizma može biti 2 do 6 puta veći od troška bolovanja, ovisno o sektoru i zemlji.
Pojam koji mnogi ne poznaju
Zanimljivo je da je prezentizam kao fenomen vrlo raširen, ali je sam termin relativno nepoznat.
Google Trends pokazuje da je burnout dominantan javni pojam, dok su absenteeism (bolovanje) i posebno prezentizam uglavnom stručni termini s mnogo manjim interesom u općim pretragama.
Vrlo gruba procjena relativne vidljivosti pojmova:
pojam – približna relativna vidljivost
burnout – 100
absenteeism ~10–20
prezentizam ~1–3
Drugim riječima, javnost puno češće govori o burnout-u nego o prezentizmu, iako on može imati jednako velike ili čak veće organizacijske posljedice.
Termin Präsentismus uveden je još 1955. godine, ali je dugo ostao uglavnom ograničen na stručnu literaturu.
Fenomen je međutim vrlo raširen. U nekim istraživanjima oko 53 % zaposlenika izjavljuje da su više puta dolazili na posao iako su bili bolesni.
Pet tipova prezentizma
Prezentizam nije jedinstvena pojava. U praksi se pojavljuje u nekoliko oblika.
1. zdravstveni prezentizam
Dolazak na posao unatoč bolesti ili fizičkom zdravstvenom problemu.
Tipični primjeri:
- rad s gripom ili infekcijom
- rad s kroničnom boli
- rad pod lijekovima
2. mentalno-zdravstveni prezentizam
Dolazak na posao unatoč psihološkoj iscrpljenosti ili mentalnim poteškoćama.
Primjeri:
- burnout
- depresija
- snažan stres ili emocionalna iscrpljenost
3. normativni prezentizam
Dolazak na posao zbog kulture organizacije ili očekivanja okoline.
Primjeri:
- „dobar zaposlenik ne uzima bolovanje”
- pritisak kolega ili nadređenih
- potreba da se pokaže lojalnost
4. strukturni prezentizam
Dolazak na posao zato što organizacija nema mehanizme koji omogućuju odsutnost.
Primjeri:
- nema zamjene
- mali tim
- projekti s kratkim rokovima
5. sigurnosni prezentizam
Dolazak na posao zbog straha od negativnih posljedica.
Primjeri:
- strah od gubitka posla
- strah od loše procjene učinka
- nesigurni ugovori
Razlike između sektora
Istraživanja pokazuju da razina prezentizma značajno varira između sektora.
1. zdravstvo – najviša razina prezentizma
Studije pokazuju da je zdravstveni sektor među najpogođenijima.
- među medicinskim sestrama istraživanja nalaze 32 % – 94 % zaposlenika koji rade unatoč bolesti
- u nekim studijama oko 40 % zdravstvenih radnika dolazi na posao i kada su bolesni
Razlozi su često:
- moralna obveza prema pacijentima
- nedostatak osoblja
- kultura profesionalne odgovornosti
- teškoća zamjene u smjeni
2. javna uprava
Prezentizam je relativno čest i u javnom sektoru, ali iz drukčijih razloga.
Tipični obrasci uključuju:
- organizacijsku kulturu stabilnosti i odgovornosti
- dugotrajne projekte i administrativne obveze
- veći udio mentalnog stresa
Glavni uzroci:
- odgovornost prema javnoj službi
- administrativni pritisak
- sporije zamjene zaposlenika
3. IT sektor
U IT-u se često pojavljuje digitalni prezentizam.
Tipični oblici:
- rad dok je osoba bolesna jer je moguće raditi od kuće
- rad navečer ili vikendom
- stalna online dostupnost
U ovom sektoru ima manje fizičkog prezentizma, ali više:
- mentalnog prezentizma
- rada tijekom bolesti ili iscrpljenosti.
4. proizvodnja i industrija
Industrija ima drugačiji obrazac:
- fizički zahtjevan rad
- manje mogućnosti rada od kuće
- strogi proizvodni rokovi.
Zbog toga se često pojavljuje:
- rad s bolovima ili ozljedama
- rad pod lijekovima
- dolazak na posao zbog straha od gubitka smjene.
Zaključak
Bolovanje je vidljiv trošak.
Prezentizam je skriveni trošak.
Dok organizacije relativno lako prate odsutnosti zaposlenika, gubitak produktivnosti kod zaposlenika koji rade unatoč bolesti ili iscrpljenosti mnogo je teže prepoznati i izmjeriti.
Upravo zato prezentizam često ostaje nevidljiv – iako može imati veći utjecaj na organizaciju od samog bolovanja.
Marijan Gjukić

